Lov uma

 Citav nas zivot se skupio u jednoj tacki koja se zove sada.Sadasnjost je kristal naseg postojanja i bas u njemu lezimo u cjelokupnosti.U tom kristalu se nalazi sva nasa proslost a i preduslovi za nasu buducnost.Kakav je kristal takva ce biti i nasa buducnost.Taj sadasnji trenutak je sve sto imamo jer proslost ne postoji a buducnost jos nije nastala.Problem danasnjeg covjeka jeste taj sto on uporno bjezi od tog sadasnjeg trenutka i vrlo je rijetko koncentrisan na njega.Danas vidimo kako ljudi zamjenjuju trenutak sadasnjosti sa tako mnogo stvari kojima se pokusava bas pobjeci iz sadasnjeg trenutka-ljudi od dosade gledaju tv i slusaju radio mada znaju da to nije ono sto bi rado zeljeli raditi u datom trenutku ali znaju da ce im to pomoci da pobjegnu od ´sebe koje lezi u sada pa zato to i rade.

Mnogi se danas osjecaju jako lose zbog toga jer osjecaju svoj zivot kao generalno gledajuci prazan i besmislen i traze nesto da ih ispuni ,ali posto danasnje drustvo radi sve da se ove stvari ne spominju tako ovi ljudi nemaju pojma kome da se obrate za svoje probleme i kako da ostvare kontakt sa samim sobom tako da jedino sto im preostaje su konvencionalna sredstva koja im drustvo nudi a to su lijekovi u vidu tv-a

radia i toliko mnogo drugih stvari pa cak i medicine.

Psihijatrije su pune ljudi koji imaju iste ili slicne probleme kao i doktori koji ih lijece a koji samo koriste druge metode da bi izbjegli susret sa samim sobom.

Pa sta bi onda mogao biti lijek.Gdje lezi odgovor na pitanje-zasto su ljudi nesrecni.Odgovor lezi bas u toj sadasnjosti od koje se toliko uporno bjezi.

Zasto da bjezimo od sebe.Naravno ona nosi bol sa sobom i to je problem,jer niko ne zeli da ga boli pa misli da mora naci lijek za ovo i misli da je to bijeg.Ali upitajmo se-koga to boli?

To boli onoga koji bijezi od tog bola i bijeg od tog bola je bijeg od sebe,a kada bijezimo od sebe ne mozemo biti stvarni niti mozemo biti zadovoljni jer ne mozemo biti niko drugi do nas samih.Ne mozemo zamijeniti nase ja koje boli sa nekim ja koje ne boli-jer koje je to drugo ja-mi imamo samo jedno.

Sve sto mozemo jeste da ostanemo sa tim bolnim ja i poslusamo ga.Ovo ja koje boli je ustvari molitva nama samima da ostanemo uz njega i da ga pratimo do na sva ona mjesta na koja nas zeli povesti-mjesta koja takodje bole i koja su nas bolila godinama ali smo ih ignorisali i tako sigurno ostajali po strani svoga zivota duboko u nestvarnosti i bijegu.

Ovo sam ja nzavao lovom uma.Mi treba da budemo lovci sadasnjosti-svoje sadasnjosti i svoga sada.Ovo treba da bude primarni zadatak naseg zivota.Za mene je ovo najsvetije sto mogu uciniti za sebe-a to je da vratim sebi sebe.Mnogi mogu pomisliti da je ovo nemoguce i sigurno vec posrcu na putu da ovo ostvare ali treba biti strpljiv.Strpljenje i redovan rad su kljuc uspjeha za bilo sto u nasem zivotu.Ono sto nas ceka na kraju procesa je izljecenje naseg ja.To je onaj osjecaj da kada nesto radimo vise nismo nesigurni da li radimo stvar koja je ok vec je radimo i znamo da je ona za nas ok.To je zivot slobodan i zivot koji se zivi sada a nije bijeg od sebe i sada.

Ovaj novi zivot pocinjemo dakle metodom pracenja uma a u jednom trenutku se naviknemo da budemo u sada u toj mjeri da nas zivot pocinje da biva nastavak metode tako da kada je izljecenje tu onda je zivot jedan veliki lov uma jer smo stalno otvoreni i zivimo u sada i pratimo ga bilo gdje da on zeli poci.Mi se vise ne borimo protiv sada vec mi uzivamo u njemu,smatramo sadasnjost svoji prijateljam i jedinom stvarnoscu.Mi prestajemo da zivimo od uspomena i od nade u ljepsu buducnost.'

Kada zivimo u sadasnjosti onda osjecamo zivot na specijalan nacin-koji uposte i nije specijalan ali je za onoga koji ga tako ne zivi specijalan jer nije navikao-dakle zivimo ga na jedini ispravan i prirodan nacin,a kada prodje neki dan od tog trenutka onda se sjecamo tog dana kao necega sto smo prozivjeli dok oni koji ne zive u sada nisu zadovoljni sa svojom prosloscu jer je nisu osjetili kao sada i ceznu za njom.

Zivot je dar covjeku od necega veceg nego on sam.Neki to nesto nazivaju bog neki priroda.To nesto je dalo zivot svemu pa tako i covjeku .Dajuci mu zivot dalo mu je i odgovrnost za taj zivot.Recimo da je to nesto bog pa cu ga od sada tako zvati.Bog je nesto sto je dalo masu zakona koje treba slijediti da bi se postigao optimalan rezultat zadovoljavajuceg zivota.Drustvo u kojem mi danas zivimo je iskrivilo tu sliku i potpuno izbacilo sliku boga kao zakonodavca,kao da mi mozemo zivjeti kako mi zelimo.Danas se covjeku nudi sve materijalno ostavljajuci mu rupu u dusi.Neki ce reci da zato postoje bogomolje i slicni objekti.

Da.Ali oni ne nude mnogo sirokoj masi pojedinaca.Jer da nude ne bi popularnost religije opadala vec bi rasla.Mi mora da znamo da se covjek kao bice ne moze slagati bioloski.Covjeku kao bicu mozete reci stvari i da on u njih povjruje ali ako mu pustite da ih proba i on ih ne osjeti kao djelotvorne onda ga ne mozete vise lagati.

Bas je to ono sto danasnje drustvo pokusava sa svojim ponudama covjeku.Uporno se pokusava prodati laz da smo mi ljudi normalni a da su samo oni u ludnici ili na psihijatriji nenormalni.Mislim da ne treba spominjati kako se ljudi danas generalno osjecaju poznajuci mnoge.

U skolama se djeca uce kako da zavrnu saraf sa sarafcingerom ali niko ih ne uci kako da posmatraju svoje osjecaje depresije ili mrznje i sl.Ako ih i uce uce ih opste pojmove kao sta koje stanje znaci ali niko ne daje prakticne odgovore na pitanje-kako da se ti bolovi prevazidju.

Moja je teorija da ne treba raditi stvari na silu kao sto mnogi tvrde.Ako ne mozete nesto da uradite to ima razlog u vasoj psihi zasto ne mozete.Nema smisla na silu se natjerivati na nesto sto osjecamo da ne zelimo uciniti u datom trenutku.Mislim da svaka ljudska akcija mora poci od same zelje da se to uradi a ta zelja mora biti i popracena hrabroscu i entuzijazmom da se to nesto uradi.Ako se nesto na silu radi da bi se sebi dokazalo da se moze onda to nije prirodno-nije u skladu sa nasim ja.

Mislim da je zivot jednog zapadnjaka danas u velikoj mjeri osakacen jer na sta se svodi taj njegov zivot.On radi,dolazi kuci,jede,zanima se serviranim stvarima i spava i onda opet radi.Cilj zivota je odrzavanje egzistencijalnog minimuma i plus malo zabave koja mu se nudi preko tv-ekrana ili radija.

Zivot se ne zivi da bi se zivjelo,zivot se zivi da bi se osjecalo da se zivi.Prirodu kao da smo skroz zaboravili.Prijatelje smo bacili u drugi plan i sa njima smo onda kada gledamo film ili slicno.Sve manje gledamo jedni drugima u oci,sve manje imamo vremena jedni za druge.

Ali ne moramo zivjeti tako-i toga treba da smo svjesni.Mozemo svemu tome okrenuti ledja kada se zasitimo toga.Postoji bezbroj drugih alternativa zivljenja.Mi ne moramo imati iste rituale koje ima danasnjica.Mi mozemo stvarno zivjeti slobodan zivot,ali da bismo znali kakav je to zivot i kako da ga zivimo ne mogu vam odgovoriti mogu samo da kazem da lov uma moze da pomogne na putu do nase sadasnjosti koja krije odgovor na ovo pitanje.

Svi mi ljudi sa ili bez skole imamo ideje i veoma veliki broj tih ideja su veoma korisne i bile bi od velikog znacaja kada bi dosle do primjene u zivotu ljudi ali nazalost danas se ne cijeni znanje i iskustvo obicnog covjeka ako on nema neku skolu.Ljudi koji imaju ideje tesko prolaze ako vec nemaju odgovarajuci fakultet da tu neku svoju ideju probiju dalje.Mislim da je to ponizenje covjeka i klasifikacija ljudi u bolje i gore sto stvarno i vodi kod ljudi do osjecaja da su jedni bolji od drugih pa se tako i tretiraju u drustvu.

U danasnjem drustvu se ne oprastaju greske ljudima.Ljudi se optuze zbog sitnica i onda ih se citav zivot gleda kroz tu jednu sitnicu koju su nekada napravili.Drustvo uci ljude da posmatraju jedni druge kroz odredjeni skup osobina.Oni koji nemaju te osobine nisu ok.

Drustvo uci svoje pojedince da posmatraju pojedince kroz jednu njihovu osobinu.Npr. neko kaze nesto lose sto se ostalima ne svidi-odmah ga svi smatraju ludim-posmatraju sve njegove osobine kroz tu jednu izjavu.To bi bilo isto kao kada biste davali zakljucak o sazvijezdju na osnovu samo jedne njegove zvijezde.Smijesno zar ne!!!

Drustvo uci pojedince da su nepromijenjivi u sutini i ako je neko depresivan drustvo ga uzima kao depresivnog pojedinci ga smatraju ludim ,daju mu tablete,nude mu cesto pomoc u vidu nekih terapija koje mu najcesce samo olaksaju bol ali ne i nesto trajno.Drustvo dakle pokusava da klasifikuje ljude u razne kutije isto kao sto su stari naucnici klasifikovali zivotinje i biljke i njihova ponasanja.Ljudi su svjesna bica i ne mogu se klasifikovati tako jer imaju razum i mogu se mijenjati.Istina je da mi ljudi imamo istu osnova i ona je ljudska i dobra samo treba doci do nje.

Najlakse je reci da je neko nekakav jer je tesko traziti covjeka-zato sto su ljudi pod pritiskom drustvenih normi izgubili strpljenje da traze ljuskost-a kako da je i traze u drugim kada je nisu nasli ni u sebi samima.

Jedan covjek nasao je orlovsko jaje i stavio ga pod kokos.Orlic se izlegao kad i pilici i odrastao je sa njima.

Citavog zivota orao je radio isto sto i kokosi u dvoristu,misleci da je jedna od njih.Kljucao je naokolo u potrazi za bubama i glistama,kokodakao je i leprsao krilima uzdizuci se koji pedalj iznad tla.

Prosle su godine i orao je ostario.

Jednog dana ugledao je u visini,na vedrom nebu,cudesnu pticu mocnih rasirenih krila kako lebdi na vjetru.Stari orao zapanjeno je gledao uvis.Sta je to??? pitao je

To je orao kralj ptica,rekla mu je jedna kokos."on pripada nebu,dok mi ,kokosi,pripadamo zemlji".

I tako je orao umro medju kokosima,ne znajuci ko je.

Da li vi znate ko ste.Gledate li orlove na nebu ne znajuci da ste i vi jedan od njih.Pogledajte u sebe i oko sebe.Koga vidite sebe ili nekog drugog.

Da bi covjek bio slobodan on mora znati sta je sloboda i kako do nje.Ne moze se biti slobodan ako covjek sa stopostotnom sigurnoscu ne moze reci sta je to sloboda.

Sto bolje mozemo definisati ovu rijec to bolje znamo sta je ona i lakse cemo do nje.

Da li ste se ikada upitali u casu kada se lose osjecate zasto je to tako.Ako se lose osjecate onda mora da je uzrok tome neko iscekivanje koje se nije ostvarilo onako kako ste vi mislili pa se zato osjecate lose.Svaki los osjecaj ima iza sebe zelju da se desi stvar koju ocekujemo a kada se desi nesto sasvim suprotno to nas baca u tugu jer nije kako mi hocemo,osjecamo zivot kao da on ide svojim putem i da ga mi ne mozemo kontrolisati.

Jeste li ikada pokusali da vidite svoje zelje i iscekivanja.Svi smo mi puni zelja i idemo kroz zivot sa njima boreci se da ostvarimo sto vise od njih.Kada ipak uspijemo ostvariti dosta od njih opet smo nezadovoljni:ZASTO???

Znate li odgovor? On je jasan.Zelje kojima stremimo nisu zelje koje donose zadovoljstvo nasem bicu.Nesto drugo je ociglednmo osnova zadovoljstva.STA???

Neke druge zelje.Naravno???

Mi svjesno zelimo jedno a podsvjesno drugo.Podsvjesne zelje su one koje su vaznije da se ispune od nasih ludih snova o divljim autima i materijalnom blagostanju koje naravno donosi materijalno zadovoljstvo-A DUHOVNO.To ne.

O kakvim ja to podsvjesnim zeljama pricam.Pricam o zeljama kojima stremi nase bice u zelji da se oslobodi lanaca depresije i loseg osjecaja nervoze,neuroze i slicnih stanja.

Dacu vam uputu kako da postupite da bi ispunili svoje podsvjesne zelje.Zatvorite oci i upitajte sebe:STA JA ZELIM??
Odgovor dolazi lagano i vi cete ga osjetiti kroz svoje stanje u trenutku koje ce uslijediti nakon ovih rijeci osjetiti cete da se nesto u vama desava -nesto sto ce dopustiti vasoj unutrasnjosti da se pomjeri iz mjesta pasivnog u dinamiku i slobodu.

Osjeticete da se vasa situacija unutar vas rijesava.Kada zavrsite sa jednom fazom ovog osjecaja postavite sebi isto pitanje ponovo i ponovo i ponovo rijesavajuci se svoga mizernog osjecaja i ispunjavajuci tako svoje podsvjesne zelje.

Kada ispunjavamo svoje zelje kroz materijalno onda zadovoljavamo materijalno a kada zadovoljavamo nase zelje kroz duhovno onda oslobadjamo duhovno-OVO TREBA DOBRO ZAPAMTITI!!!

Ne moze se i nikada se nece moci uraditi drugacije-dakle nikada necete uspjeti duhovnim da se obogatite u materijalnom svijetu niti cete ikada uspjeti materijalnim rijesiti svoje lose osjecanje zivota.To su dvije sfere koje zive u nama jedan pored druge i harmoniziraju jedna drugu-HARMONIZIRAJU ali se nikada ne mijesaju.Shvatite ovo pravilno i imacete jednu pravilnu zivotnu filozofiju.

Mi mozemo kroz pozitivno razmisljanje utjecati na nase bogacenje isto kao sto nam materijalno moze olaksati duhovni razvoj time sto ce nam ostaviti vremena i prostora za duhovni razvoj ali duhovna promjena se uvijek desava iskljucivo u duhu a materijalna promjena kroz materijalno.

Radite i pokusavajte na ovaj opisani nacin i idite lagano ka objema slobodama duhovnoj i materijalnoj,jedna bez druge ne idu ako se zeli srecan zivot.

.Ovo nikad nije bilo moje ni vase,jer je uvijek bilo NASE...Niko nije ni lijep ni pametan-svi smo se mi rodili lijepi ili pametni-stvoreni od neceg viseg od nas samih.Nekoga ko je zamislio sve-kriv je tako i za ovaj text-on je njegov i nas-a vi ga sada zovite kako hocete.